Bijes i (ne)moć: Sedam ključnih nalaza istraživanja za Hrvatsku uz preporuke za klimatsku komunikaciju

Mindworks & Terra Hub, veljača 2025.

“Sve je to ekonomija, blento”

Zabrinutost zbog gospodarskih pitanja dominira u Hrvatskoj – glavni je izvor bijesa građana i jedna od najutjecajnijih kriza. Primarni izvori bijesa uključuju inflaciju (84 %), korupciju u vladi (77 %) i financijsku situaciju (74 %). Ekonomska pitanja smatraju se glavnim pokretačima nezadovoljstva javnosti, što sugerira da bi okvir za klimatske akcije trebao biti ekonomski – poput smanjenja troškova energije ili stvaranja zelenih radnih mjesta.

Preporuka: Vežite svoju poruku uz poboljšanje ekonomske situacije.

Klima i kulturni ratovi

Čini se da klima postaje dio kulturnih sukoba u Hrvatskoj s 31 % građana koji izražavaju bijes prema klimatskim aktivistima, što je znatno više nego u drugim državama jugoistočne Europe. Ovo je opasno područje koje otvara vrata poništavanju klimatskih/zelenih politika, podjeli i demonizaciji klimatskih aktivista (kao što je vidljivo u zemljama poput Velike Britanije.)

Preporuka: Umjesto forsiranja vašeg mišljenja i nadmetanja činjenicama, smanjite polarizaciju tako što ćete više slušati, organizirati dijalog i graditi veze.

Bijes prema elitama

Najveća meta bijesa ljudi su političke elite (74 %), zatim političke stranke (70 %) i ekonomske elite (65 %). Koncentracija bijesa prema političkim i ekonomskim elitama naglašava rašireno nepovjerenje u institucije odgovorne za upravljanje i donošenje odluka. To nepovjerenje predstavlja značajan izazov za klimatske inicijative koje dolaze odozgo jer će vjerojatno naići na skepticizam.

Međutim, ovo također otvara priliku za poticanje lokalnih klimatskih akcija pod vodstvom zajednice koje mogu ponovno izgraditi povjerenje pokazivanjem opipljivih, lokaliziranih koristi i uključivosti u procesima donošenja odluka.

Preporuka: Iskoristite bijes zbog korupcije prema političkim elitama i transformirajte bijes ljudi  smislenu akciju. Izbjegavajte korištenje elitističkih narativa.

Najviše klimatskih akcija u regiji

Stopa poduzimanja klimatskih akcija znatno je viša nego u drugim zemljama jugoistočne Europe, s 25 – 31 % Hrvata koji su poduzeli nešto u praksi, a 35 – 38 % online. Razine poduzimanja klimatskih akcija samo su malo ispod poduzimanja mjera protiv onečišćenja okoliša, što pokazuje zrelu klimatsku svijest u većem segmentu stanovništva. Ovo bi trebalo iskoristiti i stvoriti dodatni zamah za šire sudjelovanje u akcijama.

Preporuka: Nadograđujte i normalizirajte klimatsku akciju.

Klima i dalje nije najutjecajnija kriza

Iako postoje relativno visoke razine prihvaćenih klimatskih akcija, samo 15 % ispitanika još uvijek doživljava klimatske promjene kao utjecajnu krizu. Iako ima manji utjecaj u usporedbi s drugim krizama kao što su ratovi (30 %), COVID-19 (24 %) i globalna ekonomska kriza (18 %), i dalje je najviša u regiji. Pronalaženje načina da se klimatske akcije povežu s ekonomskim problemima – posebno inflacijom i financijskom stabilnošću, koji su dominantni izvori bijesa javnosti; ili da se povežu s opipljivijim pitanjima kao što je odgovor na događaje poput toplinskih valova, mogli bi učiniti da ona snažnije odjekne među građanima.

Preporuka: Usredotočite se na neposredne i vidljive probleme s opipljivim rješenjima.

Široko raširen toksičan bijes

Hrvatska ima najveću skupinu toksičnih tipova bijesa u regiji s 50 % i malu skupinu konstruktivnog bijesa s 13 %. Tipovi bijesa kako ih definira MindWorks, identificiraju šest različitih vrsta bijesa, bilo kao snažnu silu za društvene promjene (konstruktivan) ili kao one koje mogu dovesti do nasilja, odbacivanja drugih ili osvećivanja (toksičan). Visoki toksični bijes znak je izazovne društvene klime koju treba shvatiti ozbiljno.

Preporuka: Hranite konstruktivan bijes. Potičite empatiju i suradnju!

Neizvjesnost, pesimizam i iscrpljenost

Hrvatska ima neke od najviših razina neizvjesnosti i najniže razine optimizma u regiji. To je jedna od najnižih razina optimizma na svijetu. Hrvati su također pokazali drugu najvišu razinu iscrpljenosti nakon Mađarske. Klimatske kampanje trebale bi izbjegavati igrati na ove osjećaje ili ih pogoršavati. Doom&Gloom narativi trebaju postati stvar prošlosti.

Preporuke: Izbjegavajte pojačanje neizvjesnosti i pesimizma. Ne koristite poruke koje potenciraju katastrofu i propast.

---

Istraživanje „Anger and Agency Monitor“ emocija u Hrvatskoj provedeno je u listopadu 2024. godine u suradnji s Mindworksom te uz financijsku podršku Europske klimatske fondacije. Slijedi nam testiranje nekih preporuka te je planiran novi krug istraživanja u jesen 2025. Za sva pitanja, prijedloge ili interes za suradnjom u području kreiranja novih narativa i komunikaciju teme klimatskih promjena, javite nam se na info@terrahub.eu

Detaljniju analizu i rezultate istraživanja možete pronaći u dokumentu na engleskom jeziku.

Autor fotografija: Mihael Šorgo