Bijes i (ne)moć ILI
Kako komunicirati temu klimatskih promjena
U doba stalnih kriza, a to je odlika vremena u kojem živimo, nije svejedno kako razgovaramo o „teškim“ temama i kako prenosimo bitne poruke, a da ne izazovemo neželjene reakcije ili, u krajnjem slučaju, rezignaciju i slijeganje ramenima. Za temu klimatskih promjena to je posebno važno, jer želimo pokrenuti građane da poduzmu konkretne akcije koje nas vode u društvo otpornije na vremenske ekstreme, (ne)dostupnost osnovnih resursa i usluga te na ostale negativne učinke klimatskih promjena. Potrebno je pronaći drugačiji način na koji pričamo tu priču, onaj s kojim se naša publika može povezati u odnosu na to kako se osjeća i kakvu osobnu priču živi.
Istraživanje – Kako se osjećaju građani u Hrvatskoj u vezi s krizama
U listopadu 2024., u suradnji s Mindworksom, proveli smo „Anger and Agency Monitor“ istraživanje da bi saznali kako se hrvatski građani osjećaju u vezi s krizama, što im najviše smeta i što ih ljuti te kako doživljavaju temu klime.
Uvidi i nalazi istraživanja jasno pokazuju da nam je potrebna nova priča, novi pristup temi i novi narativ o klimi, da bi pokrenuli promjenu koju želimo vidjeti u praksi. Doba doom&gloom narativa, koji potenciraju katastrofu i propast ili pojačavaju neizvjesnost i pesimizam, je iza nas.
Iscrpljeni smo i toksično ljuti, a većina poriče loše vijesti o klimi
Ljute nas nepravde, inflacija i elite koje se bogate na tuđi račun, neizvjesnost i oskudica. Pesimistični smo kao društvo, ali ne svi. Ima tu i nade, ljubavi i optimizma. Sve su to emocije uz koje se treba pažljivo vezati u pričama i porukama o klimi. Idemo redom.
Nalazi istraživanja u Hrvatskoj otkrivaju zemlju koja je iscrpljena, vrlo ljuta i polarizirana.
- Gotovo 60 % žena i 50 % muškaraca osjeća se iscrpljeno.
Ta se polarizacija nalazi duž političkih linija (konzervativno-progresivno), ali i između ruralnih i urbanih područja. Čak je i klima kao tema sada pronašla svoj put u kulturne sukobe.
- 31 % ljudi osjeća bijes prema klimatskim aktivistima, mnogo više nego u drugim državama jugoistočne Europe.
Velika je količina toksičnog bijesa
- više od polovice građana toksično je ljuto, što znači da je bijes destruktivan ili da su podložni manipulativnim narativima.
Također dominira način razmišljanja koje potiče nadmetanje za resurse koji se smatraju oskudnima (umjesto npr. racionalizacije i solidarnosti) što ukazuje na znakove pucanja društvenog tkiva.
Što potiče bijes građana i koga krivimo?
Najviše bijesa kod građana potaknuto je
- ekonomskim pitanjima poput inflacije i ekonomske krize
- nesposobnim vodstvom i korupcijom vladi, a političke i ekonomske elite smatraju se najviše krivima za krizu.
Najutjecajnijim krizama još uvijek se smatraju ratovi i pandemija bolesti COVID-19.
Loša vijest
Više od tri četvrtine građana Hrvatske na neki način poriče klimatske promjene, bilo u potpunosti (18 %), djelomično (47 %) ili optimistično (15 %) što znači da su uvjereni da „nije to tako strašno, znanstvenici pretjeruju“ ili da očekuju da će „tehnologija riješiti sve umjesto nas“.
Dio građana je apatično u odnosu na klimu, njih 10 %, a njih samo 11 % ne poriče postojanje i ozbiljnost klimatskih promjena.
Potpuna svijest o klimatskim promjenama (bez poricanja) mnogo je veća među ženama (16%) nego među muškarcima (7%), a najviša je u većim urbanim područjima, dok je potpuno poricanje najviše među skupinama s najvišim prihodima. Ove stope slične su drugim državama jugoistočne Europe i ne pokazuju značajne razlike među dobnim skupinama.
I loša i dobra vijest
Ono što nas razlikuje od drugih je stopa klimatskog bijesa, a posebno onog prema klimatskim aktivistima.
- 52 % Hrvata izražava klimatski bijes, što je gotovo najviša stopa u jugoistočnoj Europi.
- 31 % Hrvata bijesno je na klimatske aktiviste za razliku od drugih država gdje je to između 19 – 22 %
Važno je reći da taj bijes može biti i pozitivan (tako da potiče na akciju) kao i negativan, zbog npr. utjecaja na promjene životnih navika i stilova.
Dobra vijest
S druge strane, Hrvatska pokazuje jednu od najviših stopa udjela ljudi koji poduzimaju akcije u području klime:
- između 25 – 31 % građana poduzelo je barem jednu akciju u praksi, a
- 35 – 38 % građana poduzelo je barem jednu akciju na internetu (npr. potpisalo peticiju).
Iako samo 15 % ljudi smatra klimu najutjecajnijom krizom, to je još uvijek najviša stopa među zemljama jugoistočne Europe.
I izazov i prilika (nije li to uvijek slučaj?)
Ovi uvidi istraživanja ističu neke jedinstvene izazove za one koji rade na klimatskim kampanjama u zemlji, posebno u odnosu na rastuću polarizaciju oko teme klime, no također nam pružaju priliku za preoblikovanje načina na koji govorimo o klimi.
To bi, na primjer, moglo biti kroz ekonomsku prizmu, vezanjem poruke uz poboljšanje ekonomske situacije, poticanje većeg osjećaja osobne moći ili prema još većoj normalizaciji relativno visoke razine klimatskih akcija.
Važno je da aktivisti, mediji i svi oni koji komunikacijom rade na pokretanju promjena, identificiraju ključne emocije i narative te ih koriste kao inspiraciju za stvaranje uvjerljivih kampanja koje potiču konstruktivnu akciju, a ne hrane frustraciju, pesimizam i neizvjesnost.
O tome kako koristiti sve podatke istraživanja pročitajte u kratkom vodiču „Kako komunicirati temu klimatskih promjena“.
Istraživanje „Anger and Agency Monitor“ emocija u Hrvatskoj provedeno je u listopadu 2024. godine u suradnji s Mindworksom te uz financijsku podršku Europske klimatske fondacije. Slijedi nam testiranje nekih preporuka te je planiran novi krug istraživanja u jesen 2025. Za sva pitanja, prijedloge ili interes za suradnjom u području kreiranja novih narativa i komunikaciju teme klimatskih promjena, javite nam se na info@terrahub.eu
Detaljniju analizu i rezultate istraživanja možete pronaći u dokumentu na engleskom jeziku.