O čemu pričamo kada govorimo o klimi?

U ponedjeljak 8. prosinca smo u punoj dvorani “Klub” Novinarskog doma održali brifing i razgovor novinara i vodećih hrvatskih klimatskih znanstvenika, stručnjaka i praktičara o temi klime, njenoj kompleksnosti i klimatskim narativima.

Povod je bio nedavno završen sastanak država-stranaka Okvirne UN-ove konvencije o klimatskim promjenama, COP 30 u Brazilu, no razlog je bio „raspakirati“ izuzetno kompleksnu temu – promjene globalnog klimatskog sustava zbog ubrzanog zagrijavanja planeta, sva lica i sve implikacije tih promjena na naše živote sada, u bliskoj i daljoj budućnosti.

Razgovor je otvorio dr.sc. Ivan Güttler, klimatolog i glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), izlaganjem o tome što klimatske promjene znače za nas kao društvo, gospodarstvo, građane u smislu ublažavanja (mitigacije), prilagodbe te (sprječavanja) šteta i gubitaka, kao tri ključne teme kroz koje se svakodnevno suočavamo s učincima klimatskih promjena.

U raspravi s novinarima sudjelovali su i klimatolozi prof.dr.sc. Ivana Herceg Bulić, prof.dr.sc. Mirko Orlić, akademik i prof.dr.sc. Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Višnja Grgasović, načelnica sektora u Upravi za klimatsku tranziciju, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije koja sudjeluje u klimatskim pregovorima od njihovog samog početka – 30 godina. Zatim Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike i klimatsku komunikaciju, Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode te mr.sc. Ivan Čačić, meteorolog te nekadašnji ravnatelj DHMZ-a i stalni predstavnik Republike Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), a sada glavni prognostičar Nove TV.

Sandra Vlašić predstavila je uvide istraživanja emocija hrvatskih građana „Anger and Agency Monitor & Heatwave Monitor“ koje smo proveli u suradnji s organizacijom Mindworks. Istraživanje je podloga za preporuke i razgovor kako mijenjati način na koji izvještavamo i razgovaramo o klimi odnosno klimatske narative, kako bi potaknuli kod građana akcije koje vode ka jačanju lokalne otpornosti umjesto sada dominantne rezignacije i poricanju „glasne“ većine od 80 % hrvatskih građana.

Izgleda da smo samo zagrebli po površini kako komunicirati i kako ispravno razumjeti sve učinke klimatskih promjena na našu svakodnevicu, jer puno se toga mijenja, povezano je, složeno je. Da bi se razumjelo, trebalo bi pojednostavniti, ali nije svejedno kako. Ključne riječi bile su hitnost, optimizam, znanje i kritičko promišljanje.

Zato bi trebalo i bit će još ovakvih rasprava i razgovora, temu po temu, od poplava, voda i vodonosnika, pitkih voda i transportnih vodenih puteva, do toplinskih valova u gradovima, u moru i slatkim vodama, kako oni utječu na ljude, a kako na živu prirodu, kako se nositi i pripremiti na ekstreme. Kako smanjiti emisije ugljika i kakve to veze ima s (ne)kvalitetom zraka, imamo li povjerenja u medije, političare, jedni u druge? Imaju li individualne akcije smisla? Jesu li nepogode dobri klimatski influenseri? Gdje je potrebno više edukacije, u školama ili na vodećim pozicijama? U lokalnim sredinama i s lokalnim medijima? Mnogo je otvorenih pitanja, bitno je razumjeti da situacija traži hitnost u rješavanju, inovativne i fleksibilne pristupe, traži snažnu podršku i sinergiju politika, ali i promjene svakog od nas na osobnoj razini.

Hvala svim stručnjacima koji su se spremno odazvali, novinarkama i novinarima koji su s nama proveli ova dva sata u razgovoru, TV Studentu koji je sve popratio i Zboru novinara za okoliš HND-a na suorganizaciji!

Autori fotografija na ilustracijama: Inia Herenčić i Mihael Šorgo

Brifing i razgovor omogućila su sredstva Europske klimatske fondacije.