Novo istraživanje otkriva – u Hrvatskoj su povećani troškovi za električnu energiju bili najčešći ekonomski učinak toplinskih valova
Click here to show project info
Novo istraživanje otkriva – u Hrvatskoj su povećani troškovi za električnu energiju bili najčešći ekonomski učinak toplinskih valova
Atena / Budimpešta / Zagreb, rujan 2025. – Dok se Europa oporavlja od još jednog rekordno vrelog i teško proživljenog ljeta, s temperaturama koje su u nekim hrvatskim gradovima u kolovozu dosezale gotovo 40 °C, novo istraživanje pokazuje da većina ljudi toplinske valove smatra ozbiljnom prijetnjom – sada ili u budućnosti. U Hrvatskoj to je čak 90 % građana.
Utjecaj vrućina na zdravlje je najčešće prepoznato kao glavno pogođeno područje u sve tri zemlje, no ispitanici iz Grčke, Hrvatske i Mađarske također navode sve veće financijsko opterećenje – od povećanih računa za električnu energiju do gubitka prihoda.
Čak 53 % Hrvata prijavilo je više troškove za struju zbog vrućina.
Istraživanje otkriva i da ljudi vjeruju u ulogu koju zajednice mogu imati u prilagodbi na visoke temperature. U Hrvatskoj većina ispitanika smatra da bi se same zajednice trebale organizirati oko zajedničke strategije prilagodbe i ne vjeruje da će ih vlada uspješno zaštititi. Ovo nam pokazuje razumijevanje uloge građana u promjenama i svijesti o potrebi zajedničkog djelovanja tijekom krize.
„Toplinski valovi više nisu samo priča o zdravlju. Ljudi su zabrinuti zbog računa, gube povjerenje u vladu, ali se sve više okreću jedni drugima u potrazi za rješenjima“, kaže Stefan Flothmann, glavni istraživač Mindworks Laba. „Ovo je trenutak u kojem vlasti, mediji, hitne službe i organizacije trebaju naglasiti i olakšati prilagodbu predvođenu zajednicom, jačajući veze koje ljudima pomažu ne samo da prežive vrućine, već da se zajedno prilagode.“
Ključni nalazi iz Hrvatske
Vrućina kao sadašnja i buduća prijetnja
1. Više od jedne trećine (37 %) Hrvata navodi da su ih ovog ljeta toplinski valovi snažno pogodili (usporedbe radi: 52 % u Grčkoj i 29 % u Mađarskoj).
2. Velika većina, 90 % Hrvata smatra toplinske valove prijetnjom u budućnosti.
3. Žene prijavljuju veću pogođenost vrućinama (41 %) nego muškarci (31 %), što je u skladu s podacima iz ostalih zemalja.
Raznoliki učinci vrućina
4. Povećani troškovi za električnu energiju bili su najčešći ekonomski učinak vrućina – 53 % Hrvata izjavilo je da su im porasli računi za struju (70 % u Grčkoj, 40 % u Mađarskoj).
5. Manje izraženi, ali i dalje značajni učinci uključuju porast drugih troškova povezanih s vrućinama (37 %) i više račune za hranu (36,5 %). Ipak, ekonomska dobrobit još se ne percipira u društvu kao jedno od najpogođenijih područja.
Prilagodba zajednica i društveni kapital
6. U Hrvatskoj 52 % ispitanika smatra da bi se zajednice trebale prilagoditi, što pokazuje razumijevanje njihove uloge u promjenama tijekom kriza. Međutim, postoji jaz od 25 % između svijesti o potrebi prilagodbe i osjećaja da se to može ostvariti.
7. Više od polovice Hrvata vjeruje da ih vlada neće uspješno zaštititi od budućih toplinskih valova.
8. Oni koji su jače pogođeni češće navode nedostatak informacija o tome kako, gdje i kada pomoći kao prepreku uključivanju. Glavni motivatori za djelovanje bili bi jasniji prikaz kako i zašto njihovo djelovanje može imati smisla.
„Sada mi je teže. Potrošnja vode je znatno porasla, kao i potrošnja struje. Troškovi su narasli barem 50 % posljednjih godina (nakon COVID-a i uvođenja eura), dok su prinosi manji. Zabrinuta sam, ali ne vidim neko rješenje. Guramo dalje, dok ide. Vrt navodnjavamo noću da bi voćke i povrće upile vodu. U podrumu održavamo temperaturu na 4 °C i koristimo ga kao hladnu komoru. Postavili smo solarne panele na krov da barem djelomično pokrijemo svoje potrebe za strujom.“ – vlasnica OPG-a s tržnice Kvatrić u Zagrebu.
Poziv na djelovanje
Mindworks i Terra Hub pozivaju lokalne vlasti, hitne službe i društvene inovatore da izravno uključe javnost u kreiranje strategija i akcija prilagodbe na toplinske valove, kroz lokalno predvođene inicijative i participativno planiranje. Prilagodba na porast temperatura pruža veliku priliku ne samo da ljude bolje pripremi za buduće toplinske valove, već i da ojača društveni kapital, osjećaj zajedništva i osobne moći za djelovanje.
*autorica fotografija: Inia Herenčić
Bilješke i resursi
Hrvatska – cjelovito istraživanje na engleskom
Odabrane fotografije koje ilustriraju učinke toplinskih valova, mogu se besplatno koristiti uz navođenje izvora i autora. Link za preuzimanje https://mindworkslab.free.resourcespace.com/pages/search.php?search=%21collection17&k=a9a588f8c5
Metodologija istraživanja:
Za potrebe analize, 1.500 osoba iz Mađarske, Hrvatske i Grčke (po 500 iz svake zemlje) sudjelovalo je u anketi provedenoj tijekom i nakon toplinskih valova u srpnju 2025.Sudionici su imali 18 i više godina te predstavljaju reprezentativni uzorak stanovništva svake zemlje. Odgovarali su na 23 pitanja – pet vezanih uz demografiju, a preostalih 18 usmjerenih na emocije i osjećaj osobne moći u prethodnim tjednima. (poveznica na upitnik na engleskom jeziku)
Ova analiza omogućila je procjenu utjecaja nedavnih toplinskih valova u usporedbi s referentnim podacima iz šireg istraživanja emocionalnih stanja građana Anger and Agency Monitor. Na temelju tih uvida, Mindworks razvija preporuke temeljene na dokazima kako bi pomogao svojim partnerima u učinkovitijem oblikovanju komunikacijskih strategija o klimatskim promjenama.
Poveznica na preporuke za promjenu narativa toplinskih valova
O Mindworksu
Mindworks je inovacijski laboratorij koji koristi psihološke uvide kako bi redizajnirao komunikaciju o klimatskim promjenama. Suradnjom s organizacijama iz lokalnih zajednica osmišljavaju kampanje koje slušaju, uključuju i osnažuju zajednice na djelovanje.