Dobra energija 2025: Energetske zajednice svijetla su točka izgradnje otpornosti

Energetske zajednice građana moraju biti najsvjetlija točka naše stvarnosti zbog svih pozitivnih pomaka, koristi povrh same proizvedene energije i društvene kohezije koje donose lokalnim sredinama. One su jedan od ključnih alata kroz koje se građani izravno aktiviraju u energetskoj tranziciji čime jačaju sigurnost opskrbe energijom, lokalnu otpornost i lokalni ekonomski i gospodarski razvoj. U krizna vremena to je posebno važno, naoružati se dobrom energijom.

Ključne su to poruke konferencije Dobra energija, treće po redu, koja se održala 23. listopada u organizaciji Zelene energetske zadruge i uz podršku partnera među kojima smo i mi, u okviru projekta “Premostimo jaz: Ubrzanje za energetske zajednice u Hrvatskoj” – Institut za političku ekologiju (IPE), ZEZ, TH i Zaklada Friedrich Ebert u Zagrebu (FES).

Temu je otvorio, u svom uvodnom predavanju, Josh Roberts, pravnik i savjetnik za javne politike REScoopa, Europske federacije energetskih zajednica. Josh je istaknuo očekivanja Federacije od EU paketa za građansku energiju koji je u pripremi:

• Provedba i primjena pravila EU-a – prije svega, potrebno je pravilno primijeniti izvorne odredbe iz Paketa čiste energije te osigurati provedbu novih odredbi iz Fit for 55 i REPowerEU inicijativa.
• Konkretni ciljevi – EU bi trebala postaviti ciljeve temeljene na nacionalnim procjenama potencijala (koje u većini država članica još nisu izrađene).
• Pojašnjenje pojmova – energetske zajednice treba shvaćati kao organizacijski koncept i aktere socijalne ekonomije, a potrebno ih je jasno razlikovati od tehničkih aktivnosti poput dijeljenja energije.
• Poticanje lokalnog vlasništva i pravedne raspodjele koristi – radi osiguravanja pravednosti i javnog prihvaćanja obnovljivih izvora energije, lokalno vlasništvo kroz energetske zajednice i izravno sudjelovanje građana mora biti uključeno u politike, procese planiranja i projekte koje vode privatni razvojni subjekti.
• Osiguravanje ravnopravnih uvjeta i pravednog tretmana energetskih zajednica – energetske zajednice trebaju financijske poticaje, programe izgradnje stručnih kapaciteta, pristup prostoru (za proizvodnju i priključak na mrežu), odgovarajuću regulativu i ciljane mehanizme podrške.Smanjenje energetskog siromaštva i promicanje uključivosti – Paket čiste energije trebao bi sadržavati snažne mjere za suzbijanje energetskog siromaštva, primjerice putem financijskih mehanizama poput Socijalnog klimatskog fonda, korištenja EU fondova (npr. Just Transition Fund, Europski fond za regionalni razvoj), uspostave one-stop shopova za podršku građanima i inicijativa za podizanje svijesti građana.

Od Slovenije do krajnjeg juga regije, jasna je vizija za energetske zajednice

Kako to funkcionira u praksi u području JI Europe, razgovaralo se otvoreno, izravno, kroz predstavljanja primjera i panel diskusije, ali i u slobodnom formatu na konferenciji u kojoj su sudjelovale energetske zajednice, projekti i inicijative iz regije. Razmjenjivala su se iskustva, kako dobra, tako i ona izazovna, od Sončne zadruge iz Slovenije, preko Elektropionira i Magdon energetske stambene zajednice iz Srbije do pilot inicijativa zajednica obnovljive energije javnih ustanova iz Kaknja, Modriče i Mostara. Predstavile su se i naše energetske zajednice – Apsyrtides s Cresa, SAVA, energetska zajednica Sjevernog Jadrana, križevački KLIK i zadruga ZEZ Sunce.

Pozitivna iskustva potpornih mehanizama i aktivnosti na nacionalnoj razini kao i modele koji pokazuju da se može, čuli smo također iz Slovenije, Češke i Austrije. Ono što bi, da imaju čarobni štapić, glavni akteri građanske energije u regiji voljeli vidjeti u praksi, može se sažeti u ovih pet točaka zajedničke vizije:

• Udruživanje građana u istoj zgradi ili kvartu u energetsku zajednicu treba biti jednostavno, omogućeno putem weba ili aplikacije u samo nekoliko klikova kao što to sada funkcionira u Austriji.
• Dijeljenje viškova energije među članovima zajednice treba biti omogućeno u praksi, a ne samo na papiru i treba biti ekonomski smisleno. Centraliziran tehnički sustav obračuna dijeljenja energije uspješno je uvela Češka.
• Javne krovove treba staviti u funkciju sa solarnim elektranama u koje ulažu i energiju dijele građani, slično kao što sada postoje sheme javnih gradskih vrtova, primjere imamo u Sloveniji i Austriji.
• Za građane koji su u riziku ili žive u energetskom siromaštvu treba odrediti kvotu dijeljenja/dostupne energije koju će dobivati od energetskih zajednica. Jedan od dobrih primjera je u Brixtonu.
• Primjerom Irske, za energetske zajednice tj. male igrače na tržištu treba odrediti kvotu kapaciteta na mreži kako ih ne bi „pojeli“ veliki proizvođači koji zakupljuju velike mrežne kapacitete.

Krajnje je vrijeme da sustav podrži građane koji žele dijeliti energiju

Iako donose mnoge pozitivne koristi, u našoj regiji, energetske zajednice su svijetla točka koja radi u leru umjesto da grabi punom brzinom naprijed, na korist svih građana.

U Hrvatskoj, građani ali i poduzetnici kao tržišni akteri spremni su dijeliti znanje i iskustvo, a mnogi već aktivno sudjeluju u energetskim zajednicama. Forum energetskih zajednica danas okuplja 17 inicijativa s više od 250 članova, dok je više od 1.000 građana već izrazilo interes za dijeljenje energije. Sve ovo potvrđuje da postoji stvaran potencijal i spremnost za rast tržišta zajedničkih elektrana.

No u Hrvatskoj, više puta smo čuli na konferenciji, blokira ih praktična/tehnička nemogućnost dijeljenja energije među članovima zajednice. Glavno usko grlo je HEP-ODS, zakonski definiran akter, operater koji blokira cijelu strukturu, budući da već dvije godine nije tehnički omogućio dijeljenje energije unatoč svojoj zakonskoj obvezi. Rezultat je erozija povjerenja građana koji su se okupili i oformili energetske zajednice u Hrvatskoj te još uvijek čekaju mogućnost da međusobno dijele viškove proizvedene energije. S time se suočavaju energetska zajednica Sjevernog Jadrana i zajednica DVD-a Špičkovina.

U ime Foruma energetskih zajednica u Hrvatskoj, Damir Medved javno je podsjetio HEP-ODS da hitno odradi svoju zakonsku obvezu i omogući jednostavne primjere dijeljenja energije u praksi.

Dobra energija je ona koja je dobra za sve

Sudionici konferencije zaključili su u pozitivnom tonu, jer unatoč preprekama, dobrih primjera i praksi ima. Bitno je razgovarati otvoreno i izazove rješavati zajedno, svi akteri trebaju se okupiti oko istog stola kako bi se sagledale sve različite perspektive u pronalaženju rješenja. Jer to je pravi put do više dobre energije. Ovom konferencijom ZEZ je pokazao da može okupiti partnere i u Hrvatsku dovesti znanje i iskustvo iz regije i EU, posebno iz Slovenije, Austrije i Belgije, te da i dalje stoji na raspolaganju institucijama i dionicima koji žele ubrzati razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj. Ovo je otvoreni poziv Vladi RH kao i operatoru elektroenergetskog sustava na dijalog i suradnju, jer dobra energija je jednostavno dobra za sve. – zaključio je Goran Čačić u ime Zelene energetske zadruge.

U konferencijskoj dvorani te u prostoru ispred nje, bili su izloženi plakati studenata Medijskog dizajna Sveučilišta Sjever iz našeg projekta terrapija 3.0.

Konferenciju su financijski podržali Njemačka savezna zaklada za zaštitu okoliša (DBU), Europska klimatska fondacija (ECF), FES-Zagreb i EU LIFE program.

Autor fotografija: Bojan-Haron Markičević