terrapija
Klimatske promjene su odlučujuće pitanje našeg vremena, premda vam se to na prvi pogled možda ne čini tako. Sva lica klimatskih promjena i njihov utjecaj u podlozi su mnogih drugih izazova s kojima se kao društvo susrećemo, od ekstremnih vremenskih nepogoda koje utječu na urod i cijenu hrane ili dostupnost vode do uništene infrastrukture ili zdravstvenih problema.
Ipak, svijest o klimatskim promjenama raste i svakim danom sve se više ljudi uključuje u različite klimatske akcije. Neki su već dobro upoznati s mnogim pojmovima i konceptima vezanim uz klimatske promjene, ali ako ste novi u ovoj temi, može biti prilično teško razumjeti sve odjednom. Zato smo pripremili ovaj mali, ali bitan resurs pojmova i koncepata klimatskih promjena.
Klimatski rječnik je za vas, kako bi mogli bolje pratiti i razumjeti razgovor o klimi, kako bi mogli aktivnije djelovati i donositi informirane odluke. Pročitate ga, označite i iskoristite u svom radu na klimatskim akcijama.
1. Vrijeme vs. klima
Vrijeme se odnosi na atmosferske uvjete u određenom trenutku na određenom mjestu, uključujući temperaturu, vlažnost, oborine, naoblaku, vjetar i vidljivost. Vremenski uvjeti se ne događaju izolirano, imaju efekt valova. Vrijeme u jednoj regiji utjecat će na vrijeme na nekom drugom mjestu udaljenom stotine ili tisuće kilometara.
Klima je prosjek vremenskih obrazaca na određenom području tijekom duljeg razdoblja, obično 30 ili više godina.
Ljudska aktivnost u industrijskom dobu, a posebno tijekom prošlog stoljeća, oslobađanjem štetnih stakleničkih plinova značajno mijenja klimu našeg planeta.
2. Emisije stakleničkih plinova ili GHG (eng. Greenhouse Gases)
Staklenički plinovi su plinovi koji zadržavaju toplinu u atmosferi te tako uzrokuju globalno zagrijavanje i klimatske promjene. U osnovne stakleničke plinove koji nastaju ili se emitiraju ljudskom aktivnošću ubrajaju se ugljični dioksid, metan i didušikov oksid, kao i fluorirani plinovi koji se nalaze u uređajima za hlađenje.
Da bi se spriječile katastrofalne klimatske promjene, političari i vlade svih država u svijetu moraju surađivati kako bi značajno smanjile emisije stakleničkih plinova i zadržale porast temperature ispod opasnog praga od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, odnosno drugu polovicu XIX. stoljeća.
3. Globalno zagrijavanje vs. klimatske promjene
Globalno zagrijavanje je povećanje prosječne temperature na površini Zemlje do kojeg dolazi zbog povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Ti plinovi apsorbiraju više sunčevog zračenja i hvataju više Zemljine topline, uzrokujući tako da planet postane topliji. Sagorijevanje fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina, sječa šuma i uzgoj stoke neke su od ljudskih aktivnosti koje ispuštaju velike količine stakleničkih plinova i doprinose globalnom zagrijavanju.
Klimatske promjene odnose se na brojne dugoročne promjene u Zemljinoj klimi, povrh samog povećanja prosječne temperature. U promijenjenoj klimi vremenski obrasci postaju manje predvidljivi i remete ravnotežu ekosustava koji podupiru život i bioraznolikost. Također uzrokuju ekstremnije vremenske pojave poput intenzivnijih orkanskih nevremena, poplava, toplinskih valova i suša te dovode do porasta razine mora i erozije obale ubrzavanjem otapanja ledenjaka.
Ne zaboravimo, čovjek kao vrsta dio je ukupne bioraznolikosti na Zemlji, a hranu, vodu i kisik dobiva primarnom proizvodnjom zdravih ekosustava.
4. Klimatska kriza
Klimatska kriza odnosi se na ozbiljne probleme koji nastaju ili će vjerojatno nastati zbog promjena klime na planetu. Od sredine XIX. stoljeća, prosječna temperatura na Zemlji porasla je za 1,1 ° C što već uzrokuje značajnu štetu u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvenici očekuju da bi povećanje iznad 1,5 ° C dovelo do aktiviranja niza prekretnica ili točaka preokreta od kojih bi neke promjene učinile nepovratnima i predstavljale vrlo ozbiljnu prijetnju ljudskoj civilizaciji.