Edukacijom do održivog otoka
Download edukativnih brošura:
Kuharica do održivog otoka
A Cookbook to a Sustainable Island
Znate li da gotovo svaki komad plastike ikad proizveden u svijetu još uvijek postoji? Naime, manje od 5% proizvedene plastike se reciklira i većina otpadne plastike dolazi s kopna i završi u moru i to zbog naših loših navika i obrazaca ponašanja, proizvodnje i potrošnje. Ako želimo potaknuti i omogućiti stvarnu promjenu moramo podići svijest ljudi o problemu plastike u moru i promovirati odgovorno ponašanje na više razina – u vladi i javnom sektoru, kod poslovnog sektora te kod svih pojedinaca, građana i potrošača. Volimo čistu i lijepu Hrvatsku i nikako ne želimo plastični Jadran!
Iz tog razloga je na ljeto 2019. godine proveden pilot projekt “Izazov: Nećemo plastični Jadran – Cres u akciji”, dio veće inicijative Adriatic Plastic Challenge i jedan je od pozitivnih primjera kako se može živjeti s manje plastike iz kojeg mogu učiti i drugi otoci te ostatak Hrvatske. Ovu inicijativu je pokrenula udruga Terra Hub Croatia i udruga Zona, uz podršku Volva Cars Adria. Događaj na Cresu podupirali su Grad Cres i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Voditelj je bio (naš) Marko Capek, suosnivač udruge Terra Hub Croatia. U sklopu pripreme informativno edukativnih aktivnosti, odrađeni su sastanci s Gradom Cresom, lokalnim komunalnim poduzećem, lokalnom razvojnom agencijom, lučkom upravom, te su dobivene sve dozvole za trodnevnu akciju čišćenja i za dvodnevni informativno edukativni štand na ulicama grada Cresa.
Ovim projektom na Cresu željelo se doprinijeti zaustavljanju zagađenja Jadranskog mora plastikom. Plaža Tarej je svake godine iznova onečišćena naplavnom plastikom te se anualnim čišćenjem plaže i provedbom ne korištenja/izbjegavanja jednokratne plastike želi spriječiti raspad plastike na plaži u opasnu mikro i nano plastiku. Nadalje, na otoku Cresu bila je potrebna edukacija, osvještavanje građana i poticaj na promjene kako bi se pravilno odvajao otpad te za život s manje otpada prema specifičnostima otoka. Čitava zainteresirana javnost imala je priliku vidjeti alternative plastici te kako svaki pojedinac može smanjiti svoj plastični otisak.
Niz informativno edukativnih aktivnosti koje su bile osmišljene na temu zamjene jednokratne plastike za uporabu ekološki prihvatljivijim varijantama su bile bitan korak u promjeni loših navika i učenja novih kod/„reedukaciji“ djece, roditelja, turista te lokalnog stanovništva i poduzetnika. U tu svrhu razvijeno je tiskano izdanje promotivnog letka “Piramida otpada” te dvojezično tiskano izdanje brošure “Kuharica do održivog otoka” odnosno “The cookbook to a sustainable island” na temu kako smanjiti svoj plastični otisak, kako pravilno gospodariti otpadom, kako pravilno sortirati otpad, te zašto je to bitno za svakog pojedinca. Nadalje, na dvodnevnom informativno edukativnom štandu postavljenom na ulicama grada Cresa provedena je edukacija građana i djece o problemu plastičnoga zagađenja i općenito o problemu odlaganja i razdvajanje otpada, dijeljene su izrađeni promotivni materijal, letci i dvojezične brošure te su održane kreativne radionice “bojanja platnenih vrećica” s djecom. Također je održana projekcija svjetski poznatog i višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma “A Plastic Ocean” i tribina na temu plastičnog zagađenja uz predavanje eksperta. Na taj način se podignula svijest odraslih građana i djece kroz edukaciju te ih se motiviralo i pozvalo na smanjenje generiranja otpada, na prestanak konzumacije ekološki neprihvatljivih proizvoda i manje invazivan način ponašanja prema okolišu.
Kao šlag na torti/Za kraj projekta provedena je trodnevna akcija čišćenja podmorja na tri lokacije: Porat Merag, Uvala Tarej te Uvala Krušćica. U akciji je sudjelovalo 6 ronioca u superviziji triju biologa mora tako da je akcija bila odrađena profesionalno i s najmanjim utjecajem na morski svijet. U akciji sakupljen je jedan kamionski kontejner nerazgradivog otpada, većinom plastike s brodova iz nautičkog turizma, automobilske i traktorske gume, flaše, vrećice i pakiranja. Sav izronjeni i počišćeni otpad ukazuje na potrebu kontinuiranog monitoringa i sankcioniranja bacanja otpada te stroža pravila u nautičkom turizmu.
Moguće je zaključiti da ljudi, iako već znaju za problem s kojim se suočava svijet vezan za stalno pogoršavanje plastičnoga zagađenja mora, ipak ne čine dovoljno da isti smanje jer još puno građana nije dovoljno upoznato koliko je zaista alarmantno to zagađenje. No, akcijom čišćenja (iako se puno otpada ne može izvući iz mora a koliko u isto vrijeme uđe u more) ljudi su fizički uključeni, „zaprljaju sami ruke“ i to ih mijenja/mijenja njihovo stajalište/mišljenje o problemu. Također, ljudi teško mijenjaju svoje navike jer ne znaju da se to može, nisu dovoljno educirani ili hrabri. Iz toga razloga je i dalje bitno održavanje edukacija kako bi ljudi iz prve ruke mogli razgovarati s ekspertima koji već godinama žive bez platike i na “zero waste” način, te nastavak podizanja svijesti kroz razne radionice i uključivanje javnosti u akcije čišćenja određenih lokacija od plastičnog otpada.
Piše: Irena Katanec, TERRA HUB
