2030: Priče iz budućnosti četiri grada
O čemu govorimo kada razgovaramo o klimatskoj krizi?
(foto uz naslov posta: Inia Herenčić)
Tema nije nimalo jednostavna, teško “sjeda”. U javnom prostoru često prevladavaju podaci, stručni ili tehnički pojmovi iz znanstvenih istraživanja i izvješća koja je teško u potpunosti razumjeti, probaviti i povezati s našim svakodnevnim životom. Malo je onih koji se temom doista bave, prate je i razumiju, a većina je onih koji zbunjeno ili rezignirano zaključe da je to za njih prevelik zalogaj, da oni tu ne mogu ništa, slegnu ramenima i nastave po starom.
Upravo to je loše jer smo za drastičnu promjenu načina na koji živimo, radimo, putujemo i učimo potrebni svi mi, transformacija u klimatski neutralno i otporno društvo traži svakog od nas, u svim svojim životnim ulogama i funkcijama, sada i odmah.
I zato smo mi u našim razgovorima s fokus grupama u sklopu istraživačkih aktivnosti projekta METAR odlučili koristiti slike i priče iz budućnosti koje svi razumijemo.
Što je to fokus grupa?
Ukratko, fokus grupa je jedna od istraživačkih metoda u društvenim znanostima u kojoj istraživač ima ulogu moderatora vođene, u određenoj mjeri prethodno strukturirane grupne rasprave. U dijelu protokola razgovora s fokus grupom na temu kako na nas djeluju klimatske promjene, što i koliko o njima znamo i što činimo da bi ih ublažili, koristili smo fiktivne narative, priče ili vinjete koje opisuju kako bi mogao izgledati život u našim gradovima kroz desetak – dvadesetak godina i to u dvije oprečne budućnosti – one koja se razvila u negativnom smjeru te one koja se razvila u pozitivnom smjeru.
Što su vinjete?
Prema britanskoj sociologinji Janet Finch, vinjete se mogu definirati kao kratke priče o hipotetskim likovima u hipotetskim situacijama i okolnostima o kojima je sudionik istraživanja pozvan izraziti svoje mišljenje. U našem istraživanju vinjete su se pokazale kao vrijedan alat za dodatnu refleksiju o temama istraživanja kroz grupni razgovor.
Svrha vinjeta je izaći iz uobičajenog diskursa razgovora, otvoriti „ticala“ i razmišljati na način izvan okvira, potaći ideje o boljoj budućnosti.
Priče iz budućnosti četiri grada i znanstveni scenariji u podlozi
Pred vama su vinjete korištene u razgovorima s fokus grupama u Slavonskom Brodu, Zagrebu, Zadru i Puli.
Naših 8 priča iz naša i vaša 4 grada pročitajte ovdje
Važno je napomenuti da su sve vinjete fikcija, no bazirane su na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika međunarodnog UN-ovog panela za klimatske promjene IPCC. U izvješću UN-ova panela za klimu objavljenom 9. kolovoza 2021. o fizičkoj znanosti klimatskih promjena (AR6 IPCC 2021) koristi se pet mogućih scenarija globalnog zagrijavanja:
- Scenarij 1 – Najoptimističniji: 1.5C do 2050.
- Scenarij 2 – Sljedeći najbolji: 1.8C do 2100. godine.
- Scenarij 3 – Srednji: 2.7C do 2100.
- Scenarij 4 – Opasan: 3.6C do 2100.
- Scenarij 5 – Izbjeći pod svaku cijenu: 4.4C do 2100.
Scenariji su rezultat složenih izračuna koji ovise o tome koliko brzo ljudi smanjuju i suzbijaju emisije stakleničkih plinova. U izvješću se ne može reći koji je scenarij najizgledniji jer o tome odlučuju mnogi čimbenici, uključujući vladine politike. No scenariji pokazuju kako će naši današnji izbori utjecati na budućnost. U svakom scenariju zagrijavanje će se nastaviti još najmanje nekoliko desetljeća. No, koliko će se brzo podići razina mora i koliko bi vrijeme i ekstremi mogli postati opasni, još uvijek ovisi o tome kojim će putem i koliko odlučno svijet krenuti. Trenutno smo na najvišim razinama koncentracije ugljika u atmosferi u odnosu na predindustrijsko razdoblje i u stalno rastućem trendu emisija ugljika koje nas vode prema 3-4C stupnja toplijem svijetu do kraja ovog stoljeća, dakle prema scenarijima koje svakako moramo izbjeći.
Ne zaboravite, naše vinjete su samo jedna moguća vizija budućnosti, a na vama je da zamislite svoju viziju grada u kakvom želite da žive vaša djeca te da svojim akcijama danas izravno utječete na budućnost, jer ona se ne događa sama, stvaramo je svi mi zajedno.
Publikacija je nastala kao dio aktivnosti projekta Projekt METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj) koji je sufinanciran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda te Ureda za udruge Vlade RH. Nositelj projekta je Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), uz partnere Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Grad Zagreb, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Brodsko ekološko društvo-BED, Terra Hub, Udruga Zelena Istra, Forum za slobodu odgoja, Institut za političku ekologiju i Zelena akcija. U okviru projekta osnovana je Mreža za pravednu i niskougljičnu tranziciju koja se sastoji od znanstveno-istraživačkih ustanova, obrazovnih ustanova, neprofitnih i profitnih organizacija, organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave te tijela državne i javne uprave i ostalih dionika čiji je cilj promicanje načela uključivog, pravednog i niskougljičnog razvoja.